Krvni pritisak je ključni pokazatelj zdravlja srca i krvnih sudova. Normalne vrednosti nisu statične, već se menjaju sa godinama. Razumijevanje kako se krvni tlak mijenja s godinama, fizičkom aktivnošću i drugim faktorima može uvelike doprinijeti boljoj medicinskoj skrbi i brzoj identifikaciji potencijalnih zdravstvenih problema koji mogu nastati zbog poremećaja krvnog tlaka.
Šta je krvni pritisak?
Krvni pritisak je sila pritiska krvi na unutrašnje zidove arterija dok cirkuliše dok srce pumpa krv po celom telu. Ovaj stres je ključan za normalno funkcionisanje organizma i njegovu sposobnost da svim organima i tkivima obezbedi neophodne hranljive materije i kiseonik.
- Krvni pritisak se sastoji od dvije osnovne komponente:
Sistolni krvni pritisak (gornja granica): Meri se kada srce izbacuje krv iz leve komore, tj. Kada se srce steže.
To je trenutak kada srce najviše “puni” arterije, stvarajući najveći pritisak na zidove arterija.
Dijastolni krvni pritisak (donja vrednost): Ovo je vrednost koja se meri kada je srce u mirovanju između otkucaja srca. Ovaj pritisak odražava minimalni pritisak koji krv vrši na arterije kada srce pumpa (to jest, kada se puni).
Normalan krvni pritisak varira od osobe do osobe i zavisi od niza faktora, uključujući godine, veličinu, prisustvo drugih zdravstvenih stanja i životne navike.
Normalne vrednosti krvnog pritiska za različite uzraste
Kako starimo, krvni sudovi i srčani mišić prolaze kroz prirodne promjene koje utiču na krvni tlak. Kako starimo, arterije postaju manje elastične, što može uzrokovati porast sistoličkog krvnog tlaka, dok dijastolički krvni tlak može ostati stabilan ili lagano pasti.
Osim toga, srce mora raditi jače da pumpa krv kroz otvrdnute arterije, što dodatno podiže krvni tlak.
Mladi (18-30 godina): Normalan krvni pritisak u ovoj grupi je generalno niži, sa sistoličkim krvnim pritiskom manjim od 120 mmHg i dijastoličkim krvnim pritiskom manjim od 80 mmHg.
Ljudi srednjih godina (30-60 godina): U ovoj grupi sistolički krvni pritisak često raste zbog smanjene elastičnosti krvnih sudova, dok dijastolički krvni pritisak može ostati u granicama normale, ali može biti blago povišen.
Starije osobe (preko 60 godina): Starije odrasle osobe mogu imati viši sistolički krvni tlak i niži dijastolički krvni tlak. Vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka mogu doseći 140 mmHg ili više, dok dijastolički krvni tlak može biti niži, ispod 90 mmHg.
Uzroci promjena krvnog tlaka
Nekoliko faktora može uticati na promjene krvnog tlaka kako starimo, a neki od najvažnijih su:
- Promjene u dobi: Kako starimo, arterije postaju manje elastične i gube sposobnost širenja i skupljanja, čime se povećava sistolni krvni tlak. Osim toga, srčani mišić slabi, zbog čega srce mora posvetiti više energije pumpanju krvi kroz krvne žile.
- Struktura tijela: Ljudi koji imaju prekomjernu težinu ili su manje fizički aktivni obično imaju viši krvni tlak. Neaktivnost i višak kilograma mogu povećati krvni tlak, dok redovita tjelovježba i zdrava težina mogu pomoći u održavanju krvnog tlaka u normalnom rasponu.
- Zdravstveni problemi: Nekoliko stanja, uključujući visok krvni pritisak, mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice, uključujući povećan rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i bolesti bubrega. S druge strane, nizak krvni pritisak može uzrokovati vrtoglavicu, nesvjesticu, umor i poteškoće s koncentracijom, što ozbiljno utiče na svakodnevni život.
