Nedostatak vitamina D može se razviti u tijelu tokom dužeg vremenskog perioda, ali simptome je teško prepoznati jer, ako se simptomi pojave, često su skriveni ili nespecifični. Uz to, vitamin D se prirodno proizvodi u našim tijelima kada smo izloženi sunčevoj svjetlosti, tako da je veća vjerovatnoća da će ljudi koji provode manje vremena na otvorenom ili žive u klimi sa manje sunčanih dana imati manjak.
Kako piše časopis “Lepa i Srećna”, simptomi nedostatka vitamina D su obično suptilni, ali kada se jave bolovi u kostima potrebno je proveriti nivo ovog vitamina u krvi, što se lako može uraditi laboratorijskom analizom.
- Standardne vrijednosti za vitamin D kreću se od 75 do 150 nanomola po litru, odnosno 30 do 60 nanograma po mililitru, ovisno o laboratorijskoj jedinici koja se koristi. Kada je nedostatak jači i duže traje, mišićna slabost postaje izraženija, što otežava svakodnevne aktivnosti.
Na primjer, penjanje uz stepenice ili ustajanje s poda može postati veliki izazov, posebno za starije osobe. Mišići postaju slabiji i stoga im je potrebno više energije za izvođenje jednostavnih pokreta, što može postati prilično frustrirajuće.
Osim toga, ljudi sa niskim nivoom vitamina D često se žale na uporni umor, jutarnju ukočenost zglobova i suhu kožu, što može dodatno narušiti kvalitetu života. Žene u menopauzi i starije osobe su pod povećanim rizikom od prijeloma.
- Vrijedi napomenuti da se ovaj rizik odnosi ne samo na tipične prijelome koji zahtijevaju medicinsku intervenciju i gipse, već i na mikrofrakture – tanke, gotovo nevidljive pukotine koje obično pogađaju kičmu i kosti ruku i nogu. Takva mikrooštećenja dugo ostaju neprimijećena, ali s vremenom oslabe strukturu kosti i povećavaju rizik od ozbiljnijih oštećenja.
Kako biste smanjili rizik od nedostatka vitamina D, preporučuje se izlaganje 15 minuta na suncu barem dva puta dnevno ako je moguće. Sunčeva svjetlost je prirodan i moćan izvor vitamina D, koji pomaže tijelu da održi važne funkcije i ojača kosti. Za one koji zbog geografskih ili zdravstvenih razloga ne mogu često izlaziti, preporučuje se suplementacija vitaminom D, naravno uz savjet ljekara. Osobe s kroničnim bolestima poput dijabetesa, hipertenzije i opstruktivne plućne bolesti trebaju obratiti posebnu pažnju na unos vitamina D, jer je veća vjerovatnoća da će razviti komplikacije zbog nedostatka ovog vitamina.
BONUS TEKST
Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.
Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.
Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.
