Profesor. Dr Ranko Raičević je ugledni šef Katedre za neurologiju prestižne Akademije medicinskih nauka i trenutno redovni profesor Medicinskog fakulteta VMA Univerziteta odbrane u Beogradu.
Pored toga, predsednik je uglednog srpskog udruženja neurologa. Nedavno je prof. Dr Ranko Raičević došao je do revolucionarnih otkrića o uticaju koji izbor toplih ljetnih napitaka može imati na naše cjelokupno fizičko zdravlje, te ističe važnost pravilne upotrebe klima uređaja.
Ono što je otkrio bilo je iznenađujuće i šokantno za mnoge ljude, jer se čini da mnogi ljudi iznova i iznova prave iste greške.
Posljedice ekstremnih temperatura su široko rasprostranjene i izazivaju nelagodu svima. Kada je tijelo izloženo visokim temperaturama, krvni sudovi koji opskrbljuju vitalne organe kao što su mozak, srce i bubrezi se šire. Ovo stanje teško može izdržati čak i fizički najsposobnija osoba. Za one koji već imaju vaskularnu bolest koja pogađa mozak ili srce, ove ekstremne temperature mogu uzrokovati povećana oštećenja koja mogu biti nepovratna.
Moguće je da mozak postane hipoksičan, stanje koje karakteriše nedovoljan protok krvi i opskrba hranjivim tvarima. To uzrokuje pad krvnog tlaka. Treba naglasiti da ovi rizici postoje bez obzira na odgovarajući tretman. Ovu zabrinutost izrazio je predsednik Udruženja neurologa Srbije tokom programa Prva.
Kako biste se zaštitili od štetnog djelovanja UV zračenja, morate ostati u zatvorenom prostoru između 10 i 16 sati, piti dovoljno vode da ostanete hidrirani i izbjegavajte gazirana pića.
Kako biste osigurali zdrav srčani ritam, ključno je uvijek imati pri ruci bocu čiste vode i kloniti se gaziranih pića. Određeni joni u prevelikim količinama gaziranih pića mogu poremetiti normalan rad srca. Kada je u pitanju održavanje hidratacije, voda je uvijek najbolji izbor.
Iako nemam ništa protiv toga da mladi ljudi povremeno uživaju u gaziranim pićem, oni sa već postojećim zdravstvenim problemima trebali bi biti oprezni. U ovom slučaju, izričito savjetujem da ne pijete alkohol, jer širi krvne žile i smanjuje potrošnju kisika u mozgu i srcu. Naročito na ekstremnim temperaturama povećavaju se rizici od alkoholnih pića, pri čemu su žestoka alkoholna pića najopasnija opcija.
Neuroznanstvenici su zamoljeni da istraže da li je intenzivna vrućina vrelih ljetnih jutara razlog zašto se ljudi povremeno bude sa pulsirajućim glavoboljama. Poremećaji spavanja često nastaju zbog različitih stanja koja mogu poremetiti san, kao što je buđenje da pijete vodu ili doživljavanje promjena u ionizaciji atmosfere.
Tokom ljeta, navika korištenja klima uređaja je toliko uobičajena da ih neki ljudi ostavljaju uključene preko noći uprkos medicinskim savjetima.
Svrha klimatizacije je stvaranje ugodne unutrašnje atmosfere hlađenjem prostorije, a ne pokušajem ponovnog stvaranja klime na otvorenom. Cilj je postići temperaturu koja je nešto niža ili nešto viša od okolnog okruženja, čime se jamči ugodno i ugodno iskustvo.
Dr Raičević je ukazao na tužnu činjenicu da kada uđete u radnju često vas dočeka hladnoća od 18 stepeni, što može biti prilično poražavajuće. Kako bi se tijelo efikasno prilagodilo temperaturnim fluktuacijama, ključno je polako ga uvoditi u različite temperature.
