Naš jedan od najpoznatihih doktora Sasa Kiković, savetuje sta je najbolje uraditi ako Vam su parametri šećera uvecani,procitajte u nastavku tesksta…
Savremeni način života sa sobom nosi mnoge rizike, a jedan od najčešćih zdravstvenih problema današnjice je dijabetes. Brza hrana, višesatno sjedenje i stres stvaraju savršeno tlo za pojavu ovog ozbiljnog oboljenja. Prema riječima doktora Saše Kikovića, endokrinologa sa VMA, mnogi ljudi ni ne znaju da imaju povišen šećer jer su početni simptomi često blagi i neprimjetni.
Ako rezultati krvi pokažu povećane vrijednosti glukoze, važno je odmah reagovati. Kada je nivo šećera na prazan stomak 7,0 mmol/l ili viši, to ukazuje na šećernu bolest, a dijagnoza se potvrđuje ponovljenim testiranjem. Kod vrijednosti između 6,1 i 6,9 mmol/l, radi se o stanju koje može prethoditi dijabetesu i zahtijeva dodatne pretrage, poput OGTT testa (test opterećenja glukozom).
Predijabetes – prilika za zaokret
Predijabetes je upozorenje koje ne treba ignorisati. Ako se na vrijeme prepoznaju promjene u organizmu i usvoje zdrave navike, moguće je potpuno izbjeći prelazak u dijabetes tipa 2.
Preporuke ljekara uključuju:
-
Promjenu ishrane i smanjenje unosa industrijskih šećera.
-
Uvođenje svakodnevne fizičke aktivnosti (brzo hodanje, plivanje, biciklizam).
-
Redovan san i upravljanje stresom.
-
Po potrebi, korištenje terapije koju propisuje endokrinolog.
Ako se ove mjere zanemare, predijabetes se može razviti u dijabetes sa ozbiljnim komplikacijama na srcu, očima, bubrezima i krvnim sudovima.
Kada ljekari potvrđuju dijabetes?
Bolest se zvanično dijagnostikuje ako su prisutni neki od ovih nalaza:
-
Glikemija na prazan stomak ≥ 7,0 mmol/l,
-
Nakon OGTT testa (2 sata poslije opterećenja) ≥ 11,1 mmol/l,
-
Glikemija u bilo kojem trenutku ≥ 11,1 mmol/l uz simptome poput žeđi, učestalog mokrenja i gubitka težine,
-
Ili HbA1c ≥ 6,5%.
Kako prilagoditi ishranu?
Ishrana igra ključnu ulogu u prevenciji i kontroli šećerne bolesti. Preporučuje se tzv. dijabetička dijeta, koja podrazumijeva:
-
50–55% ugljenih hidrata, ali sa naglaskom na složene ugljene hidrate iz integralnih žitarica, povrća i mahunarki.
-
30–35% zdravih masti poput maslinovog ulja, avokada i orašastih plodova.
-
5–6 manjih obroka dnevno kako bi se izbjegle nagle oscilacije šećera u krvi.
Preporučene namirnice:
-
Povrće bogato vlaknima (brokoli, spanać, tikvice).
-
Mahunarke (pasulj, grašak, sočivo).
-
Riba (losos, skuša, sardine) najmanje dva puta sedmično zbog omega-3 masnih kiselina.
-
Mliječni proizvodi sa niskim udjelom masti.
Izbjegavati:
-
Brzu hranu i industrijske slatkiše.
-
Prerađene mesne proizvode (kobasice, paštete).
-
Trans masti i prženu hranu.
Faktori rizika na koje možemo uticati
Iako genetika ima značajnu ulogu kod tipa 2 dijabetesa, mnoge rizične faktore možemo kontrolisati:
-
Kontrola tjelesne težine i smanjenje abdominalne masnoće.
-
Redovno kretanje i fizička aktivnost.
-
Prestanak pušenja.
-
Smanjenje stresa kroz relaksaciju i hobije.
Ljekari savjetuju da osobe starije od 45 godina, čak i ako nemaju simptome, rade kontrolu šećera svake tri godine. Ako postoji rizični faktor (gojaznost, hipertenzija, gestacijski dijabetes), testiranje je potrebno i ranije.Povišen šećer u krvi ne mora značiti kraj zdravog života, ali zahtijeva odlučnost i promjenu navika. Pravovremena reakcija i usvajanje zdravih rutina ključni su za sprječavanje komplikacija i održavanje kvalitetnog život.
