Italijanska naučnica Rita Levi-Montalcini dobila je Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 1986. Doživjela je 103 godine i tako je sačuvala svoje kognitivne sposobnosti. Rita Levy je živjela izvanrednim životom od 103 godine, tokom kojih je dobila Nobelovu nagradu za svoj doprinos nauci.
- Ima sposobnost da sagleda situacije iz nove perspektive, ali također cijeni teška životna iskustva koja su oblikovala njen karakter. Rita Levy zna kako da ilustruje da je mozak najvažnija komponenta tijela, koja određuje dužinu čovjekovog života i način na koji koristi svoje životne resurse.
Rođena 1909. godine u porodici inženjera i umjetnika, Rita je odrasla u eri kada je jedina svrha žene bila da rađa i odgaja djecu, ne ostavljajući prostora za karijeru. Međutim, Rita je odlučila krenuti u drugom smjeru. Upisao je medicinsku školu na Univerzitetu u Torinu, a nakon diplomiranja odlučio je da se bavi naukom, a ne medicinom.
Zatim je postao asistent profesoru Giuseppeu Liviu. Kako su Jevreji bili suočeni sa diskriminacijom, Rita se preselila u Brisel da nastavi svoj rad i lični razvoj. Sa 45 godina vratio se u Njemačku, gdje je objavio svoje prvo djelo. Embriolog Viktor Hamburg primetio je njen talenat i pozvao je da dođe na Univerzitet Saint Louis. Louise je prihvatila grad i posvetila mu narednih 30 godina svog života.
Njeno najznačajnije otkriće, faktor rasta nerava, donijelo joj je Nobelovu nagradu. U intervjuu povodom proslave Nobelove nagrade, novinari su pitali Ritu o njenom načinu života. Naučnici su otkrili da je spavala samo 6 sati dnevno, jela jednom dnevno i puno čitala.
- Rita smatra da prejedanje stvara veliki stres za tijelo. Osim sagorijevanja dodatnih kalorija, proces varenja tih kalorija zahtijeva puno energije. Pristup Rite Levi smanjenju šansi za razvoj demencije: „Iznad svega, prihvatite izazove bez straha.
Riješite ukrštene riječi i logičke zagonetke. Pokušajte zapamtiti što više detalja. Prođite kroz cijele knjige, zatim ih zatvorite i pokušajte zapamtiti detalje poput boje dječakove kose, boje njegovih čizama i drugih sličnih detalja.
Učenje stranog jezika je korisno – što više naučite, to bolje. Tečnost nije uslov jednostavno pustiti svoj mozak da se “razvuče” jer ovaj proces potiče stvaranje neuronskih veza. Rita smatra da je samo 20 minuta dnevno dovoljno za učenje stranog jezika.
BONUS TEKST
Dok vježbe za oči neće poboljšati vid kod osoba s očnim bolestima poput katarakte, miopije ili makularne degeneracije, one mogu ublažiti naprezanje očiju kod ljudi koji većinu dana provode ispred ekrana. Evo kako izvoditi ove vježbe. Čest problem među ljudima koji cijeli dan rade ispred kompjutera je digitalno naprezanje očiju.
Ovo stanje može uzrokovati: Suhe oči, vizualni umor i zamagljen vid Glavobolje. Efekti digitalnog naprezanja očiju mogu se ublažiti praktikovanjem nekih jednostavnih vježbi. Preusmjerite fokus Ovu vježbu treba raditi dok sjedite kako biste se mogli fokusirati. Postavite kažiprst nekoliko centimetara od očiju i fokusirajte se na oči. Postepeno odmičite prste od lica, zadržavajući fokus.
Odvojite trenutak da se zagledate u daljinu. Fokusirajte se na ispružene prste i postepeno ih vraćajte svojim očima. Pomjerite oči i fokusirajte se na udaljene objekte. Izvođenje vježbi fokusiranja može ublažiti naprezanje očiju.
